Vještačka inteligencija je postala neizostavan dio svakodnevice, ali najnovija neuroznanstvena istraživanja otkrivaju mračnu stranu ove tehnologije. Dok koristimo napredne AI alate za posao ili učenje, unutar naših lobanja se dešava proces koji ozbiljno ugrožava našu sposobnost kritičkog mišljenja. Umjesto da postajemo pametniji, tehnologija nas pretvara u pasivne posmatrače čiji mozak tokom rada s mašinama doslovno prelazi u stanje mirovanja.
Šokantni rezultati EEG mjerenja moždanih talasa
Teorijska neuroznanstvenica Vivienne Ming provela je eksperiment u kojem su studenti nosili EEG uređaje za mjerenje moždane aktivnosti tokom rješavanja zadataka uz pomoć vještačke inteligencije. Rezultati su bili frapantni. Kod većine ispitanika, visokofrekventne “gama” oscilacije, koje su direktni pokazatelj kognitivnog napora i učenja, potpuno su se urušile nakon samo nekoliko minuta.
Njihovo neuralno stanje postalo je identično onome kada pasivno gledamo televiziju, što dokazuje da je vještačka inteligencija preuzela sav intelektualni rad na sebe.
Kako vještačka inteligencija vara naš mozak
Problem leži u tome što ljudski mozak prečesto miješa gladak i ugodan osjećaj brzog dobijanja informacija sa stvarnim procesom učenja. Pravo učenje je neuredan, težak i kognitivno zamoran proces, a generativna vještačka inteligencija je najbrža i najglatkija stvar koju su ljudi ikada napravili.
Zbog toga se korisnici masovno pretvaraju u “automatizatore” koji samo kopiraju i lijepe gotova rješenja, nesvjesni da im mozak dugoročno gubi oštrinu.
„Dvoje ljudi koristi isti alat za isti zadatak. Nekome mozak postane oštriji, a nekome se potpuno utiša“, upozorava doktorica Ming.
Opasnost za bh. obrazovanje i tržište rada
Ovaj fenomen već uzima maha i u Bosni i Hercegovini, gdje učenici i studenti masovno koriste AI za pisanje eseja, seminarskih radova i rješavanje zadaća. Evropska unija pokušava uvesti pravila o “ljudskom nadzoru” nad vještačkom inteligencijom, ali nauka dokazuje da čovjek pored previše uvjerljive mašine brzo postaje samo dosadni službenik koji slijepo odobrava kompjuterske greške i halucinacije.
Jaz između šačice ljudi koji se znaju suprotstaviti i raspravljati s mašinama i one većine koja ih slijepo prati stvoriće ogromne podjele na domaćem tržištu rada. Privrede koje budu forsirale puku brzinu na račun stvarnog razmišljanja rizikuju da unište upravo one kreativne umove koji su im najpotrebniji za razvoj.
Izvor: Financial Times / Autorska analiza dr. Vivienne Ming / aivisjesti.com
