34 dolara za jedan dolar prihoda
OpenAI, tvorac ChatGPT-a, u martu 2026. zatvorio je najveći privatni krug finansiranja u historiji, 122 milijarde dolara, uz procjenu vrijednosti od 852 milijarde. Istovremeno, kompanija na svakom zarađenom dolaru gubi više od jednog.
Brojka je ogromna i teško ju je pojmiti.
OpenAI je krajem marta 2026. procijenjen na 852 milijarde dolara, nakon što je u jednom krugu prikupio 122 milijarde.
To je najveći privatni krug finansiranja ikada zabilježen.
Vodile su ga tri velike kompanije: Amazon je uložio 50 milijardi, a Nvidia i SoftBank po 30.
Šta ta brojka zapravo znači
Vrijednost od 852 milijarde teško je uporediti s bilo čim svakodnevnim.
Veća je od godišnje ekonomije mnogih država.
Ali ključni je odnos te vrijednosti prema stvarnoj zaradi kompanije.
OpenAI trenutno ostvaruje oko 25 milijardi dolara prihoda na godišnjem nivou, što znači da je procijenjen na otprilike 34 puta veći iznos od onoga što godišnje zaradi.
Kompanija koja gubi na svakom dolaru
Evo dijela koji najviše zbunjuje.
OpenAI nije profitabilan. Naprotiv, na svaki dolar prihoda troši više od dva, pa gubi više nego što zaradi.
Procjenjuje se da će samo u 2026. potrošiti oko 27 milijardi dolara više nego što uprihoduje.
Razlog su ogromni troškovi: čipovi, podatkovni centri i plate stručnjaka, sve to košta više od onoga što ChatGPT i ostali proizvodi donose.
OpenAI vrijedi 852 milijarde, a godišnje zarađuje oko 25 milijardi uz gubitak veći od prihoda. Investitori ne plaćaju ono što kompanija jeste danas, nego ono što bi mogla postati.
Zašto onda ulažu
Ako kompanija gubi novac, zašto joj investitori daju milijarde?
Odgovor je u očekivanju rasta. Prihod OpenAI-ja raste, prema njihovim navodima, oko četiri puta brže nego što je u istoj fazi rastao Google.
Investitori ne plaćaju ono što kompanija jeste danas, nego ono za šta vjeruju da će postati sutra.
Ista logika stajala je iza ranih ulaganja u Amazon, koji je godinama poslovao s gubitkom prije nego što je postao div.
Druga strana priče
Ne dijele svi to oduševljenje.
Kritičari upozoravaju da dobar dio tih 122 milijarde nije klasičan novac, nego kombinacija kredita za računarsku snagu i uslovnih obećanja, gdje dio Amazonovog uloga zavisi od toga hoće li OpenAI izaći na berzu ili dostići određeni tehnološki cilj.
Postavlja se i pitanje mjehura, jer podsjeća na ranije tehnološke cikluse u kojima su vrijednosti naglo narasle pa se srušile.
Vrijedi znati i da konkurencija ne miruje: procjene vrijednosti Anthropica u istom periodu premašile su i OpenAI, pa se utrka mjeri stotinama milijardi.
Šta pratiti dalje
Nekoliko stvari pokazaće je li ova procjena bila opravdana.
Prva je najavljeni izlazak na berzu, koji bi tržište prvi put natjerao da javno odredi cijenu kompanije.
Druga je pitanje profitabilnosti, odnosno hoće li i kada OpenAI početi zarađivati više nego što troši.
Za sada, procjena od 852 milijarde ostaje oklada na budućnost, a ne odraz sadašnje zarade, i upravo zato je jednako fascinira i zabrinjava one koji je posmatraju.
Izvori:
