„Jesi li jastog?“ bilo je prvo pitanje koje je mladi IT inženjer Wang postavio novinaru BBC-ja. Wang je toliko uronjen u rad sa asistentom vještačke inteligencije OpenClaw – koji je u Kini dobio nadimak „jastog“ – da je počeo sumnjati razgovara li sa čovjekom ili algoritmom.
Njegov slučaj nije usamljen. Vođena ohrabrenjem iz samog vrha državnog rukovodstva, druga najveća svjetska ekonomija prihvatila je vještačku inteligenciju s mješavinom znatiželje i egzistencijalnog straha. OpenClaw, koji je razvio austrijski programer Peter Steinberger, postao je savršen alat za ovu transformaciju. Budući da je izgrađen na tehnologiji otvorenog koda, on omogućava Kinezima da ga prilagode domaćim modelima, zaobilazeći tako zapadne restrikcije poput onih za ChatGPT ili Claude.
„Moj jastog je bolji od mene“
Wang, koji koristi pseudonim kako bi zaštitio svoj zabranjeni sporedni posao online trgovine na TikToku, ostao je zatečen onim što njegov personalizovani „jastog“ može uraditi. Postavljanje proizvoda, pisanje opisa i slanje poruka influencerima – posao za koji mu je ranije trebao cijeli dan – njegov AI asistent obavlja u trenu.
„Zastrašujuće je, ali i uzbudljivo. Moj jastog je bolji od mene u ovome. Piše kvalitetnije i trenutno upoređuje moje cijene sa svim konkurentima – nešto za što ja nikada ne bih imao vremena“, priznaje Wang.
Entuzijazam je postao masovan. Ispred sjedišta tehnoloških giganata poput Tencenta i Baidua, građani svih generacija – od srednjoškolaca do penzionera – čekali su u redovima kako bi dobili svoje besplatne verzije OpenClawa. Poznati komičar Li Dan priznao je milionima pratilaca da je toliko uronjen u sistem da sa svojim „jastogom“ razgovara i u snovima.
Državni tempo i „Rat stotinu modela“
Kineska vlada nije ostala nijema na ovaj trend. Gradovi poput Wuxija nude podsticaje do pet miliona juana (oko 726.000 dolara) za preduzetnike koji primjenjuju OpenClaw u proizvodnji ili robotici.
„Svi u Kini znaju da vlada određuje tempo i gdje su prilike. Za većinu ljudi je praktičnije slijediti vladine direktive nego pokušavati sami shvatiti tržište“, kaže Rui Ma, osnivačica Tech Buzz China.
Ovaj pristup „AI Plus“ doveo je do onoga što mediji nazivaju „Rat stotinu modela“. Od 2023. godine pojavilo se više od 100 modela vještačke inteligencije, od kojih je tek desetak preživjelo nemilosrdnu konkurenciju. Iako kineski modeli još uvijek zaostaju za zapadnim, taj jaz se rapidno smanjuje.
Strah od zaostajanja i „kompanije s jednim zaposlenikom“
Međutim, početna euforija polako se sudara sa realnošću – troškovima tokena i sigurnosnim rizicima. Pekinške vlasti su nedavno upozorile na opasnosti nepravilnog instaliranja alata, što je dovelo do toga da neke agencije zabrane njegovu upotrebu. Ipak, u sistemu gdje vlada diktira prioritet, ovakve kontradikcije su česte.
Najveći pokretač AI usvajanja mogla bi biti visoka stopa nezaposlenosti mladih (iznad 16%). Državni poticaji sve češće spominju „kompanije s jednim zaposlenikom“ – startupe koje vodi pojedinac uz pomoć vještačke inteligencije.
„Neki kažu da ste 2026. godine, ako ne ‘uzgajate jastoge’, već izgubili na startnoj liniji“, navodi se u komentaru državnog lista People's Daily.
Za Wanga i milione drugih, ovo je vrijeme neizvjesnosti. Dok IT stručnjaci poput Jasona upozoravaju da ljudi odlaze, a novi zaposlenici ne dolaze, Wang ostaje optimističan. Ako ga „jastozi“ istisnu iz jednog posla, vjeruje da će mu upravo vještačka inteligencija pomoći da pronađe sljedeći.
